Najznačajniji dani pre Uskrsa su Veliki Četvrtak (dan koji je obeležen za pričešće vernika u crkvi i dan kada se obeležava poslednja večera Isusa i njegovih učenika) i Veliki Petak (koji se smatra najtužnijim danom u hrišćanstvu, jer se tada obeležava osuda i raspeće Isusovo na Golgoti). Veliki vernici pripreme za Uskrs počinju velikim, strogim postom 40 dana pre Uskrsa, dok neki poste samo na Veliki Petak. Tog dana se uglavnom na srpskoj trpezi nalazi riba, prebranac i krompir salata. Čak i oni koji nisu vernici obeležavaju Uskrs uz bogatu porodičnu trpezu i farbana jaja.
Uskrs –Nedelja, sam dan Uskrsa, je veoma svečan i veseo dan kada se slavi Isusovo uskrsnuće. Slavi se u porodičnom okruženju uz bogatu trpezu. Nekada se trpeza sastojala od najboljih domaćih proizvoda: sir, kajmak, šunka, pršuta, domaće sezonsko povrće. Danas je uglavnom bitno da to bude svečan ručak, uz obavezna farbana jaja i prazničnu pogaču. Najinteresantniji je običaj „bitke“ ili „takmičenja“ jajima. Svako treba da izabere svoje jaje kojim će se takmičiti. Takmičar udara svojim jajetom u protivnikovo i ono koje ne pukne i ostane celo je pobedničko jaje. Pobednik kao nagradu uzima protivnikovo jaje. Ono što je bitno u ovom takmičenju je način na koji se jaja udaraju: vrh uvek mora da udara u vrh, a donji deo jaja uvek u donji deo da bi takmičenje bilo fer. Često se organizuju turniri, a česti su i pokušaji podvale i šale kada neko pokuša da pređe ostale takmičare drvenim jajetom. Ako neko na ovaj dan ide u goste, obevezno nosi jaja na poklon i to neparan broj. Kada se ulazi u nečiju kuću govori se „HristosVaskrse“, a domaćin treba da odgovori sa „Vaistinu vaskrse“.